Tulouna le pa’ia tele o le afio’aga, o pa’ia mai le vavau e o’o i le fa’avavau, tau ia ina ‘ou saua i le va ‘ina ne’i o’u malaga loa ae se’i o’u afeaina lape o upu i sala le gagana, auā e faigatā Samoa o le aomamala i le fa’asouga o ao ma le atufolasa. O le pa’ia ma le mamalu maualuga o le afio’aga i ona tulaga fa’alupelupeina. Aiga o tupu, Aiga o pāpā, Aiga o nofo. E leai se na te gafataulimaina, auā ua ta’o’oto a’o ni alao’o. O le fale tulutulu i tao a’o le fale fo’i e tulutulu i moana. O le vao filifili, o le fue lavelave, o le i’a iviivia, fai mai a sēsē lona auauina, e laoa ai le tagata, tulou. O le ala fo’i lea ua si’i ai lo’u va’a, e ala i le mafua ali’i ua laga, ona o lo’u fia pa’i i le vai o le tama talu ‘ata ua totō o le ‘ava. E i ai ona ‘ou valuvalusia a’a o le la’au pe tēfā le tauala i le tōfā ma le faautaga i le pa’ia o le afio’aga ua mafua ai ona ‘ou le utuvai i le fuiniu, ‘ae ua ‘ou utuvai i le fuisa’a e afua atu i lenei galuega, sa fa’atalatalanoa ai ni isi o tua’ā matutua ma toe ulutaia o le afio’aga ua mafua ai ona tatala le ato ponapona e ala i le fa’asoa.‘E leai se ‘atoa i le liu o lo’u va’a pe ana le o gatasi ma le finagalo o le Atua, semanū e atafasaina fa’afuga o la’au e to’ulu lenei faamoemoe . E matua atu iinā, ‘o ‘oe o le matua faitama.
‘Afai e iai se mea e fa’aletonu i luga i lenei 'upega o tafa’ilagi, ia fa’amagalo le auauna, auā ‘ou te talitonu o lou leo o le a manuia ai lenei taumafaiga vaivai. E poto lava le tautai, ae sēsē ma 'ela ai le va'ai.
FA'ALUPEGA
Afio mai Mauga o le ma’uputasi, o le tama fa'asausau, a Sua ma le Vaifanua, Fofō ma Aitulagi, Itu’au ma Alataua.
Susū mai tei (Fanene, Uifa'atali, Lealaifuaneva)
Susū mai anoalo (Te'o, Asuega, Atiumaletavai, Olotoa ma Leota)
Susū mai matua (Taito ma Pulumataala)
Susū mai nofofanau (Gi ma Vaivao)
Susū mai anoaloifale (Lea'oa ma Fa'afitigalo)
Mamalu mai lau tōfā Tuā’olo na faleagafulu ai le motu ma le falefa
(Fuga, Mageo, Poiali'i ma Lago)
Maliu mai oe le Launiusaelua.
EKALESIA FA'APOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA (EFKAS) I PAGO PAGO
PULEAGA KATOLIKO SAMOA PAGO PAGO I PAGO PAGO
FINAGALO PAIA O IESU
EKALESIA A IESU KERISO O LE AU PAIA O ASO E GATA AI I PAGO PAGO
CHURCH OF JESUS CHRIST OF LATTER-DAY SAINTS
EKALESIA ASO FITU O LE TOE AFIO MAI (SEVENTH-DAY ADVENTIST) I PAGO PAGO
EKALESIA FA'APOTOPOTOGA KERISIANO AMERIKA SAMOA (EFKAS) I ATU'U
O LE MALAMALAMA O LE OLA FOU IA KERISO
EKALESIA ASO FITU O LE TOE AFIO MAI I SATALA
SATALA SEVENTH-DAY ADVENTIST CHURCH (SDA)
VI'I O LE AFIO'AGA O PAGO PAGO
Tulouna ia le pa’ia ma le mamalu
Samoa o pa’ia mai le vavau
A e se’i o’u fa’amatala
O Pago Pago o si o’u afio’aga
Afio ai o le ma’uputasi
Afio ai fo’i tei ma anoalo, matua ma le nofofanau
fa’apea anoaloifale
Le fetalaiga iā Tua’olo
Le na falesefulu ai le motu
Le mamalu o le falefā
Le launiusaelua
Le Fagaloa e, sau ia ta ō
Se’i o tatou patipatia
O se finagalo ua osia
Lenā i o tatou tua’ā
Ua ta’atitia mai i tiasā
O le motu lea o fiafiaga
Sau ta ō ‘e tafafao i le taulaga
Oute lagi ai o si ‘au pese
Amerika Samoa o la’u pele
Ua lauiloa oe i le fa’afanua
O Pago Pago o si o’u laumua
Taga’i ane i ona autafa
E sulugia i le sami tioata
O ona mauga e lanulau’ava
Oute tiu ai i au evaga
Ua lauiloa oe i ta’aloga
Le aeto ua e fa’ailoa
Le fa’aagatama o le tai
Finafinau mo se tatou ‘ai
Pago Pago o lou afugia
Nu’unu’u i le ‘aufueloloa
I ‘upu fai o Samoa
O LE TALA I LE TOA O FUAAU
Ina ua logotala tagata Tutuila 'i le mea na tupu i Samoa i Sisifo, sa manatu ni isi ua tatau lona ona tutuli 'ese tagata Toga mai lenei fo'i motu. O Lautivunia, le uso o le Tuitoga, sa pulea le mālō o Toga i Tutuila. O aso fo'i ia, sa nofo ai i Tutuila se tagata toa, sa igoa ia Fua'au.
O le ali’i lenei o Fua'au, sa na ia tūlia le mālō o Toga i fafo mai le motu o Tutuila. E matuā tino malosi lava ma le toa, peita’i o tagata Tutuila uma na matuā fefefe lava. Ua fai atu tagata Tutuila iā Fuaau, “Aua le tulia le mālō o Toga, ne’i maua tatou i le pologa ma le faigatā tele.
Na le mafai ona solomuli Fuaau. Sa ia fai atu i tagata e fa’asaga pea e tau le taua, ‘ae ‘aua le fa’avaivai. Peita’i, na fa’avaivai pea ma pala’a’ai tagata uma. Ona fa’apea atu lea o Fuaau, “Ua lelei, ‘ā fai ua outou lē mafai ona tau, tu’u mai ia i a te a’u.” O lea na usita’i ai loa tagata uma.
Ona o’o atu loa lea o Toga i Tutuila, ua nonofo ai ma fa’asavali lo latou mālō; ao Fuaau ua nofo ma mafaufau po ‘o le a se mea ‘ā maua ai Toga. Na ia manatua vave le la’au o le toa, o lo ‘o i le fanua o “Fatugau”. Ona ia alu ai lea ma ta le toa; ‘ae fai atu le ali’i ‘o Vaoia iā Fuaau: “Afai e ta lau la’au ‘ia fa’amanifi le lau, ma 'ia pulu fo’i le 'au ina ia sasapala ai ulu o Togamamao. O le mafua’aga lea o lona igoa, o Fuaautoa. Ona toe fai atu lea o Vaoia: Fuaau e, 'ia tauane ma oe; ‘āfai 'e le tulia Toga, ‘o le ‘ā maua i tatou i se faigatā, ‘auā ‘o lou loto ‘o le a tau ai nei le taua. Ona tali atu lea ‘o Fuaautoa iā Vaoia: “Tu’u mai pea, faitalia a’u ‘o taeao, ‘o le ‘a ‘ou fa’asaga e tau ai le taua.
Na malama le taeao ona tau ai lea o le taua. Sa matuā tele le fasiga o Toga. Na matuā fa’ato’ilaloina lava le ‘autau a Toga mai Sasa’e e o’o atu lava i le fa’asi’usi’uga i Sisifo o le motu o Tutuila.
O se tasi o fetaua’iga na iloga ai le tele o Toga na maliliu, sa tupu lea i Leone i le mea tonu sa iai le ā’oga a tama(Fagalele). Na maua ai ma le igoa o lea mea o “Numiatoga”. I le fa’asi’usi’uga i Sasa’e o le motu na tele ai le fa’ato’ilaloina o Toga, o lea na tuli ai ma le ma i tai i se tasi faga ma fa’atali mai ai o latou va’a ma sosola ese ai. Na maua ai le igoa o le faga o “Matuli” o lo ‘o feagai tonu ma le motu o Aunu’u.
Ona fa’apotopoto lea ‘o le itūtaua a Fuaautoa, ‘o le ‘a faitau le fasi o Toga. Ona faitau ai lea e tasi le mano o tagata. Ua i’u le taua, ‘ua tulia Toga. ‘Ua matuā fiafia tele lava Tutuila ma le fa’afetai, ‘ina ‘ua mālō Fuaautoa.
O LE SOLO LENEI I LE ALI’I O FUA’AUTOA
Fua’au e, lo’u tai ‘ua tea
Lo’u tai e lē fati se galu,
Lo’u nu’u e lē ‘olo se manu,
E matata’u ia te a’u.
Taia le toa i Fatugau
‘Atā la’u la’au ia manifi le lau
Ia pulu le ‘au
E sasa a’i ulu o Togamamao.
O a’u ‘o Fua’autoa mai Pago Pago
Ma la’u tāsolo e to’amano
Ma le tuli ‘o Toga na alu atu.
O LE SUAFA PULUMATAALA
O le usuga a Sagapolutele i le afafine o Vāmaua i Salelesi fa’ae’e le gafa o le tama o “Pulumaukau”
Na toe sui lona igoa iā “Pulumataala”. O le taimi uma lava e alu ai le ali’i lea o Sagapolutele e fagota, o le faiva lea o le uaua malau i le pō, e taunu’u mai loa lava Sagapolutele ona fai loa lea o le la mea tausami. E tunu pa’u la i’a o le faiva. O taimi uma lava e sau ai i pō uma le toea’ina, ma fai ai le la mea’ai ma lona faletua, e ala mai lava le tama lea. Ona fa’apea lea o le toea’ina o Sagapolutele: “E leai lava se aso- se pō ta te ‘a’ai ai, e lē ala mai ai le tama lea. O lea o le ‘a lē toe igoa ai iā Pulumaukau, ‘a’o le ‘a ‘e igoa iā Pulumataala.
O Pulumataala lenei, na usu mai Upolu i le tama’ita’i o Fua’ilelagi le alo o Le’iato fa’ae’e le gafa o le tama o Tafilele. Ua maliu Fua’ilelagi, ‘ae le’i umi lava ‘ae maliu fo’i le atali’i o Pulumataala, o le tama o Tafilele.
Ona toe usu lea o Pulumataala i tai i Aunu’u i le tama’ita’i o Fuatino le afafine o Umī, ona iai lea o le fanau e to’atolu. O le ulumatua e igoa iā Pulu, o le tama lona lua o Paniani ma le tama lona tolu e igoa iā Fa’ava’a.
Sa iai isi igoa na fa’aigoa ai Pulu, o le atali’i matua a Pulumataala ma Fuatino. O igoa nei e pei o le:
- Amoamo
- Utaife’au
- Po-ma-le-Mauga
Usu Pulu i le tama’ita’i o Ma’akufihsai mai Toga, o le alo e fa’asino ia Tupoutele, fa’ae’e le gafa o:
- Gagamoe
- Paepaefoa
- Sifagaloa Fuaautoa (Si’ufaga-o-Fuaautoa)
O le tama lenei o Gagamoe na fa’aigoa i le igoa (Ioane). O le igoa o le faife’au L.M.S (Lonetona Misionare Sosaiete) na aumaia le lotu i Samoa nei, o Ioane Viliamu.
O le tama lenei o Paepaefoa na fa’aigoa i le igoa (Leka po ‘o Leta). O le igoa fo’i lenei o le isi faife’au e suafa ia Letter. Ona e leai se fa’asamoa o le igoa, lea ua mulimuli ai lava i le fa’aleoga fa’apapālagi o le ‘upu “Letter”.
O le tama lenei o Si’ufaga-o-Fuaautoa na fa’aigoa i le igoa (Siale). O le igoa o le faife’au e suafa iā Charlie, e to’atolu ai faife’au na omai.
O le tuafafine o Ioane, Leta ma Siale, o le tama’ita’i o Toso’eseletamalēmamā.
O le tama o Manumā e iai i totonu i le li’o lea o le fanauga.
O Gagamoe ma Paepaefoa e pā.
O Si’ufaga-o-Fuaautoa ma Toso’eseletamalēmamā e iai o la suli.
Na usu Charlie(Siale) Si’ufaga-o-Fuaautoa iā Tamasailau le afafine o Tataipu i Agugulu fa’ae’e le gafa o le teine o Sailau ma le teine o Sisifo.
Na toe usu Charlie(Siale) Si’ufaga-o-Fuaautoa i lana usuga lona lua i le tama’ita’i e suafa iā Toga Taipu le afafine o Foutanu i le nu’u o Masefau ona iai lea o le teine o Toga(2).
O lana usuga lona tolu i le uso o Toga e suafa iā Si’alei le teine la’itiiti o le afafine lava a Foutanu mai Masefau maua ai le tama o Fuaau, lea na igoa fo’i iā Mutia, na nofo fo’i i le suafa Te’o, toe saofa’i i le fa’asuaga o le suafa Mauga. E iai ma le teine o Sifagaloa ma le teine o Pogai.
Fuaau Mutia Te’o Mauga
Na usu i le afafine o Leota mai Pago Pago, o le tama’ita’i o Siafuafu Leota ona fa’ae’e lea o le gafa o:
- Falepopo (sa nofo i le suafa Te’o)
- Pulu (sa nofo i le suafa Taulago)
- Punitia
- Siale(2)
Na usu Taulago (na igoa fo’i ia Pulu) i le afafine o Nakoli Solovi (Iemaima) i Amanave ma Poloa fa’ae’e le gafa o:
- Eti (Eddie)(m)
- Uiva (Weaver)(m)
- Vaovai(f)
- Ima(m)
- Malaela(f)
- Falepopo(m)
- Filiaga(m)
- Eti(m)
O Pulu Taulago i lana usuga lona lua, na usu ai i Vaovai Falealili ia Ta’aga le afafine o Meleisea fa’ae’e le gafa o le teine o Amelia.
__________________________________________________________________________
O Pulumataala(Pulumaukau lea) o lona atali’i o Pulu.
Na sau Pulumataala ia Mauga e pei o se malologa iai, ma asiasi mai ai iā Mauga ma na aumai ai lona atali’i lea o Pulu, ‘a’o laitiiti lava. Na aumai lea ua fai ma atali’i o Mauga, le tama lea o Pulu.
Ua o’o ina matua le tama ma malosi, ua va’ai tagata i le malosi o lea tagata, ona o le malosi e amoamo. Le tagata lea fa’apea, ‘a alu le faiva o Pulu e alo, e to’alua lava tagata e avea le va’aalo. Na ‘o le tagata e i le ama, Pulu i le ogāmanava o le va’aalo ona amo to’atasi lava lea e le ali’i le va’a atoa, ‘ae na’o le ama lava e tu’u i tagata e to’alua. Ua fa’apea tagata, ‘e leaga lava lou atali’i e amo-tele, o le tagata amo a lea a lo tatou nu’u”.
O le isi igoa o le Utaifeau. O le mea na mafua ai le igoa lea o le Utaifeau, ona o Amoamo ma Paniani na tutuli e Mauga e o i Savaii e va’ai pe o le a le mālō lea ua ifo iā Malietoa. Ona ō ai lea o Pulu lea ua Amoamo nei ma lona uso o Paniani. Ua taunu’u i le itumālō o Atua i ‘ele’ele o Lepā, ma ‘o le po lava lea na leiloa ai le ali’i o Paniani. Ua fai‘āvā i le tama’ita’i mai Falealili.
‘A’o Pulu po ‘o Amoamo fo’i, ua alu e su’e se auala e alu ai i Savaii e va’ai po ‘o le a le mālō lea ua ifo iā Malietoa. Na maua lana auala i le nu’u o Amaile ma alu ai loa i Savaii. O le malaga a Mata’afa e alu fo’i e va’ai le mālō lea, ma le mea o iai tagata ia o le mālō e fa’apea ua ifo iā Malietoa. Na taunu’u le malaga i le afio’aga o Iva i Savaii, ona talimālō lea ma malōlō i le fale o Moemai, o le failauga o le nu’u.
Ona fesili lea po ‘o fea e sau ai le malaga, ‘ae tali Pulu(Amoamo): “O le malaga nei e sau mai i Tutuila, o a’u o le atali’i o Mauga. Ua ou sau e fia va’ai po ‘o le a le mālō lea ua ifo iā Malietoa. Ua tuli mai a’u e lo’u tamā. Ua fa’apea mai loa Moemai, “O le a tatou tofafā lelei iinei. ‘A malama loa le taeao, ona ‘e usu loa lea i Sapapali’i. Ia ‘e fesili po ‘o fea le fale o le tagata e igoa iā Mago. Afai ‘ae maua le fale o Mago, ona ‘e ulufale lea i ai. Ona e ta’u lea iā Mago le fe’au na ‘e sau ai, na sau iā Mauga, na e sau e fia va’ai Malietoa. O le tagata lenā o le ‘a lua o. Ia fa’amatala uma iai le fe’au, ona oulua o lea e va’ai Malietoa e tusa i le mea na auina mai ai oe e Mauga.
O le vaitami ina ‘ua Malietoa Vainu’upo, peita’i ina ‘ua talia le talalelei, o lea na suia ai loa iā Malietoa Tavita.
Ua uma ona fa’amatala o le fe’au iā Mago. Ona fa’apea lea o Mago: “O le a ta ō loa, se’i o ta o iā Malietoa e ta’u i ai le fe’au mai iā Mauga. Ua taunu’u i le maota o Malietoa ma fa’amatala loa lea e Mago ma fa’aali i ai le ali’i lea o Amoamo ua sau. O ia o le atali’i o Mauga, ua sau na te fia iloa pe o le a le mālō lea ua ifo iā Malietoa.
Ona fa’apea atu loa lea o Malietoa, “Ua lelei”. Fa’afetai atu lava iā Mauga i le tapua’iga. O le mālō lenei ua ifo, e le ‘o se mālō fa’alelalolagi, ‘ae o le mālō o le Atua, o le mālō o le fa’aolataga. E le toe iai ni toto masa’a ia Samoa. O le mālō o le Atua. O lenei ua fiafia ai Samoa ina ua maua le mālō o le fa’aolataga. Ua fa’apea atu Pulu(Amoamo) i le Malietoa: “Ua fa’amālō fa’afetai”. Ona fa’apea mai lea o Malietoa: “Ua toe itiiti ona tatou va’ai atu lea ua omai tagata na omai e aumai le mālō. O tagata la ia, o tagata ia na aumaia le talalelei i Sapapali’i. O tagata na omai mai Tahiti. Na filogia mai ai ma le ulugali’i po ‘o tagata Samoa o Faueā ma Puaseisei, sa la’ua fesoasoani i faife’au nei i le fa’asamoaina o tala mai le Tusi Pa’ia.
Ona nofo ai lea o Amoamo ma va’ava’ai i le faigāmālō- o le fa’amatalaga o le Tusi Pa’ia. ‘Ua uma le fa’amatalaga o le Tusi Pa’ia, ona fai loa lea o le malologa. Tapena taumafataga, fai mai ua tatala pe talai ‘apa i’a ona ‘a’ai ai lea. Ai o mea ia o samani ma mea o ‘apa eleni. ‘Ua uma ona ‘a’ai, ona tufa atu fo’i lea o fasi tapa’a a le tagata. Ua tofu lava le tagata ma taumafa lana fasi tapa’a, ua fiafia ai lava iai tagata Samoa, i aso uma lava e fai ai malologa.
Ae o le mea muamua na va’aia e le tagata lenei o Amoamo, na ia matauina ai tagata nei na latou aumai le mālō, ‘ua vaai atu i o latou tino e ufiufi uma o latou vae, amata mai i lalo o vae, se’i o’o lava i luga i o latou ulu. Ua na’o lima lava e aliali mai, ma taliga ma mata, ae ufiufi fo’i o latou ulu. Ai o le pulou lenā, o ofuvae ma ofutino mafanafana.
Ua o’o ina tolu masina o nofo pea lenei ali’i o Amoamo ma nofo a’oga e molimauina a’oa’oga e pei ona iai le taunu’u mai o le talalelei i Samoa, o lea na ia fa’apea atu ai loa ia Malietoa: “O ia ua fia fo’i mai se’i ta’u le fe’au i lona tamā o Mauga, ‘ae fa’apea mai lea o Malietoa i le ali’i o Amoamo, “Ua lelei, sau inā e fo’i ma ‘e alu ma mea nei e ‘ave iā Mauga. Ua fa’amālō le tapua’iga i le mālō. O le mālō o le Atua lenei. O le mālō o le Fa’aolataga. Sau inā ‘ave le Tusi Pa’ia lenei e fai ma fa’amaoniga o le mālō. Ma le pulou lea, o le ulu o le mālō, ‘o le ‘a ‘ave atu e fai ma fa’amaoniga o le taunu’u mai o le mālō.
Ua uma le fa’amavaega a Amoamo ma Malietoa, ‘ae toe fo’i Amoamo i Tutuila. Ina ua taunu’u le malaga a Amoamo, ona fa’apea atu loa lea o Mauga: “Fa’afetai, ‘ua ‘e la’asia vasa lalata ma vasa mamao, ‘ona ua ‘e taunu’u i uta ma le fe’au na ou auina atu ai oe.
A’o fea la le uso ‘o oe o Paniani? Ona fa’apea mai lea o Amoamo, “Na gata lava le ma’ua feiloa’iga i le taimi na ma taunu’u ai i le itumalo o Atua i le afio’aga o Lepā. E mā te taunu’u atu o fai le fa’afiafiaga o le malaga a Falealili o lo ‘o iai i Lepā. Ua ou taumafai e su’e, ‘a ua ma le toe feiloa’i lava.
O lenei la, o le a sui fo’i ma lou igoa. O le a lē toe igoa iā Amoamo, ‘a’o le ‘a ‘e igoa iā Utaifeau.
Ua mavae ni nai masina talu ai ona igoa Amoamo ia Utaifeau, ona fa’apea atu loa lea o Mauga ia Utaifeau: “O ā taeao, i le afiafi, ona ‘e sau lea ‘o le ‘a ta o ta te savalivali i le ‘auala”. Ua o’o i le afiafi, ua fai le savalivaliga a Mauga ma Utaifeau. Ua taunu’u atu loa i le auala tele, i le mea o lo ‘o iai le auvai o lo ‘o i tala ane lava o le maota o Mauga. Ona fa’apea atu lea o Mauga: “O le ‘auvai lea, ‘ā ta la’asia atu le tolotolo lea e ta’u o Si’ufaga, o le nofoaga lea o le ‘a tu’u atu ia te oe. O lou tofi lea talu ai ona ua e tautua ma le fa’amaoni ia te a’u. O lea fo’i ua ou ave atu ai le tofi ia te oe.
Ona toe alu lea o le savaliga se’i tau lava i tai i le mea o iai le togapu’a, ona toe tutu fo’i lea i le nofoaga lea o lo ‘o ola iai le la’au lea o le pu’a, ona fa’apea atu lea o Mauga: “Masalo ua e iloa le tagata lea- O ai le tagata lea o lo ‘o nofo mai i lea mea? Ona fa’apea mai lea o Utaifeau(Amoamo): “O Fanene”. Ona fa’apea mai lea o Mauga: “O lea nofoaga, o le tofi o Fanene mai ia te a’u. ‘O le ‘auvai lea, e tua’oi ai oe ma Fanene.
Ua toe savavali fo’i lea, ma ua maua ai le igoa o le mea lea, ua ta’u o Lalopu’a. Ua o’o mai lava i aso nei, o ta’ua pea lea vaega o Lalopu’a- ona o le mea sa tutū ai Mauga ma Utaifeau.
Ua taunu’u i le mea o lo ‘o iai le isi tagata, o lo ‘o nofo ai, e igoa iā Sakala(Satala). Ona toe fa’apea atu fo’i lea o Mauga: “O le tasi lea tagata na aumai e le tamā o lo’u tinā e tautua ia te a’u, o le igoa o lenei laueleele o Satala. O lenei lava laueleele e i luga i le pule’aga a Mauga. O le a tā toe savavali.
Toe fa'aauau lea o le savalivaliga lenei, ona tau atu lea i le mea e ta’u o “Anua”. Ua taunu’u i le pito i tai o Anua, i le va o Anua ma Atu’u, o lo ‘o iai le auvai. Ona tutū loa lea i lea mea. Ua fa’apea atu lea o Mauga, “Ua ‘e va’ai i le mauga lea e tu mai i luga? O le mauga lea sa fa’alele mai ai le lupe a le tuafafine o a’u, e igoa iā Tulimalefo’i. E iai lā le alaga’upu a lo’u tamā e fa’apea: “Na fana i le lagi le lupe a Tulimalefo’i, ‘ae ifo i Anua”
O le tua’oi la lenei o Anua ma Atu’u, o le fanua tau Mauga. Ma o lenei la mea e ta’u o Anua, o le tofi o lo’u tuafafine o Tulimalefo’i. ‘A fa’apea e afio mai Le’iato, o lona lau’ele’ele lava lea. Tau lava o Le’iato. A leai, e iai pea ia te oe lea lava fasi ‘ele’ele se’ia o’o lava ina iai se tagata e fa’ataunu’uina pe fa’aaogaina lea fasi lau’ele’ele, mai i totonu o le aiga Sā Leiato.
Ona fo’i mai lea o le savaliga. Ua taunu’u i Pago Pago i Gagamoe, ona fa’apea lea o le toea’ina o Mauga: “O le ‘a ‘e nofo la i ‘i, i le paepae a’o lo’o tu le toea’ina. Ua fa’apea atu Mauga iā Utaifeau: “Ua uma nei ona e malamalama i le lau’ele’ele, ma e nonofo ai, atoa ma lou tofi na avatu. O le a le toe igoa iā Utaifeau, ona pipi’i atu loa lea o le toea’ina ma ua tago atu i tau’au o Utaifeau ma fa’apea atu: “ O le a ‘e igoa iā Po-ma-le-Mauga. Ona maua loa lea o le igoa o Mauga Pomale.
Ua o’o ina maliu Mauga, ona tula’i mai lea o Mauga Pomale
A’o le’i alu Pomale(Amoamo) i Savai’i i le fe’au a Mauga, ‘ua uma ona iai le usuga a Pomale i le afafine a Tupoutele. O le tama’ita’i o Ma’akufihsai ona iai lea o le tama o:
- Gagamoe
- Paepaefoa
- Si’ufaga-o-Fuaautoa
E iai lā le tama lona fā, o le tama lea e fo’i mai Amoamo(Pomale, Utaifeau, Mauga) ua mamafa le tama’ita’i o Ma’akufihsai le faletua o Mauga i le tama o Viavia Faio mai Nu’uuli. Ua fanau mai le tamaitiiti, ua fa’aigoa lea e Mauga Pomale iā Manumā. O lona uiga o le faiga lenei a le atunu’u e faia igoa fa’apea e fa’ailoga ma fa’amanatu ai mea na tutupu.
Ona toe fanau ai lea o le afafine moni a Mauga Pomale ua fa’aigoa ai loa e Mauga le teine lea iā Toso’eseletamalēmamā.
Toso’eseletamalēmamā o le tamasā lea o le 'āiga o Sā Maugā
Tulimalefo’i o le taupou lea o le 'āiga o Sā Maugā.
TALA IĀ LATA PO 'O RATA
O Lata sa ola po’o le tausaga e 860 A.D. O ia o le alo o Fafieloa ma Tula. O le tamā o Fafieloa o Tavai. E foliga mai sa nofo lea tagata i Pago Pago. E fa’apea le tala, na tagatavaleina Fafieloa e se ali’i sa suafa i a Matu’uta’ota’o, ma e lē iloa le mafua’aga. O lea tagata o Matu’uta’ota’o sa nofo i Fogātuli i Savai’i, i Samoa i Sisifo. Sa tonu iā Lata e taui ma sui le tagatavaleina o lona tamā. O lea na ia fausia ai se va’a. O le tala mai Manu’a e fa’apea, o lenei va’a na fausia lava e Lata , i Tafagafaga, o se nu’u i Sasa’e o Ta’ū (po’o Manu’a). Ina ua mae’a ona fausia o le va’a, sa malaga ai loa Lata i Savai’i, ma o le nu’u na taunu’u i ai, na fa’aigoa iā Lata. O se nu’u lauiloa i aso nei i Savai’i; ma e lē mamao fo’i ma Fogātuli, le nu’u sa lafi ai le tagata na fasiotia lona tamā.
Talu ai la, sa le’i maua e ia le tagata na mana’o na te fasiotia, o lea na malaga ai loa i Toga. O i’inā, e tusa i le tala a Manu’a, na maliu ai. Sa talatala ai loa e tagata Toga ma tu’u ‘ese’ese vaega o le va’a, ona o lo latou fia iloa ona fausia o so latou lava va’a e foliga i ai.
Sa fauina ai loa e tagata Toga so latou ulua’i ‘alia, ma o si fale sa latou fauina i luga o le fata o le va’a, sa ta’ua o le “Fale Fa’amanu’a”. O ni tala tu’u a Sāmoa, e sapasapaia fo’i le tala a Toga ma Maori, e fa’apea o Lata po’o Rata pei ona fa’aigoaina e ni isi, na malaga atu i Savai’i, ma na lafoia ai lona va’a i luga o le ā’au ma liu ma’a ai. Na taunu’u Lata i le matāfaga i lona fia maua o Matu’uta’ota’o, peita’i, sa ta’u ane e tagata o le nu’u iā te ia, ua malaga le ali’i i se ‘alia saosaoa tele.
Ona o le naunau tele o Lata e tuliloaina loa le ali’i, na alu ai i le togāvao ma maua ai ni tāmanu (lā’au) mānanaia lava se lua, na ia tu’uina ai loa i lalo. Sa saga’i loa ma galuea’iina i lona malosi atoa, ma ina ua goto le la, ua toetoe lava ona mae’a lelei itū va’a e lua. Sa ia fo’i atu i le nu’u, na fa’aigoaina fo’i o Lata, mo sana mea’ai ma mālōlō ai fo’i.
I le taeao po o le aso na soso’o ai, sa alu ai fo’i e toe galue i lona va’a. Ae pagā, e le o ni itū va’a na ia maua atu a’o la’au tamanu e lua sa tutū mai, pei lava ona ia maua atu i le aso muamua. Sa lūlū lona ulu talu ai, o lona manatu, o se miti lava lea uiga. Sa ia toe tago atu fo’i i lana mātau, ma tatu’u i lalo nei la’au se’ia o’o ina pā’u’ū. Sa toe galue loa fo’i ma fa’amae’a lelei lava nei itū va’a e lua i lea lava aso e tasi.
O lona vaivai tele lava, sa ia toe fo’i atu ai i le nu’u. O le taeao na soso’o ai na ala usu atu ai fo’i i le vao, ma lona manatu o le a mae’a lona va’a i le aso lava lenā. Ae na matuā ofo lava o ia, ina ua taunu’u atu ma va’aia, ua toe tutū lelei mai fo’i ana la’au e lua, pei e femitā’i ma ona tuā’oi.
E ui lava i lenei fa’afitauli ua toe fa’afouina mai, sa toe galue fo’i ia ma le malosi e tu’u i lalo la’au. Sa vave ma mamafa tele fo’i lana galuega; na i’u ai ina mae’a lelei ona sali itūva’a ma saunia lelei a’o le’i goto le la. Sa ia le toe fo’i atu i le nu’u; na ia lafi i se pūpūvao latalata ane talu ai, sa ia fia iloa lava po’o le ā lenei mana na mafai ai ona toe fa’atutū ma ola nei la’au pei lava e leai se mea na tupu ai.
O le aso na soso’o ua mavae le masina atoa na ia fa’atalitali ai mo si na taimi. Ina ua oso a’e le masina i le tafatafa’ilagi, sa ia iloa atu ai loa se va’aiga uiga ese. E sefulu ma le lua ni aitu na fa’afuase’i ona fotu a’i ane ma sisiva fa’ata’amilo i lona va’a; a o latou pepese e fa’apea:
“Felelei fa’atasi, saliga ma tipiga;
Ona tutū lea i luga, oulua o a matou penina;
Fepi’ita’i ia, fepi’ita’i ia, ma mamau fa’atasi;
Tāofimau, tāofimau oulua ia mau a’ia’i!
Felelei fa’atasi, saliga ma tipiga,
Oi, tutū ia i luga oulua, o ā matou penina!”
E lē ma fa’amatalaina le māofa tele o Lata ina ua va’ai atu a’o faia pea pesepesega a nei aitu, o fasilā’au uma, saliga ma tipiga, ua toe felelei ane uma ma fepi’ita’i fa’atasi, o le fasi la’au lava ma lona la tulaga tonu, ma, a‘o le’i uma nei pesega, ua toe tutū lelei mai lava nei la’au e lua i o la’ua tulaga i le vaomatua. Ona o le uiga ese o lenei va’aiga na ia molimauina, sa le’i ita ai lava o ia. Ae na ia fa’alatalata atu i la’au ma aitu ina ua mautinoa lelei e ia e le’o se miti na ia faia a’o le mea moni lava.
Ina ua ulufale atu Lata i totonu o le li’o a nei aitu, na fa’apea loa i ai se tasi ia te ia: “Ua e tu’uina (tatipi) aiseā i lalo a matou pele? O ai na ave atu ia te oe le fa’atagaga e fai ai lea uiga? Na e aumaia ni sauniuniga e ave atu ai se taulaga iā Tane le atua o lā’au? Ona o lou fa’atamala e uiga i lea aganu’u pa’ia, o le a lē mafai ai ona e maua o nei la’au. E sili ai lou fo’i atu i lou āiga ma fa’agalo mea uma.”
Peita’i, ona o le naunau tele o Lata ia maua nei la’au, o lea na ia talosaga ma fa’atoga atu ai mo se fa’amāgaloga, talu ai lona le’i faia e tusa ma aganu’u pa’ia. E le gata fo’i i lea, sa ia folafola atu fo’i o le āia fa’amalieina lava le finagalo o Tane mo sana taulaga lelei o le a molia, pe ‘ā fai latou te fautuaina ina ia tu’uina atu nei la’au e lua e galuea’iina ai lona va’a.
Ina ua va’ai atu lenei aitu i le māfātia tele o le loto o Lata i le fa’anoanoa, sa ia fai atu ai loa e fa’apea, o latou lava (aitu) o le a fausia le va’a mo ia, ma o le a mae’a ma saunia mo le sami i le aso a taeao.
Sa fa’afetai atu Lata i aitu e tusa ma le latou folafolaga o le fesoasoani mo ia, ona fo’i atu ai loa lea i lona āiga. Ae o le mea na tupu, sa tau lē mafai ona moe o ia talu ai nei mea ofoofogia na tutupu sa ia molimauina. O lea, i le taeao po lava, na ia ala usu atu ai i le vaomatua ma mafaufau po’o le mea ua māe’a ona fausia e aitu lona va’a, po’o se tasi fo’i o a latou fa’atausuaga ua fai mai ia te ia.
Peita’i, na matuā maofa lava ma le fiafia tele ma le malie atoa fo’i o lona loto, ina ua va’aia e ia se va’a matagofie tele ua ta’oto mai le mea tonu lava sa tutū ai la’au e lua, ae ua leai nei se aitu e toe iloa atu.
Sa ia toe fo’i loa i le nu’u ma fa’atalanoa fa’atasi ma le taulaitu, mo se taulaga lelei ma le matagofie e feagai ma lana moliaga. Ina ua mae’a nei aiaiga, sa tu’uina loa lona va’a i le sami. Auē! na fa’amaonia lava le manaia o le va’a. Sa ia fa’aigoaina iā Pualele (“Pua”, e fa’amanatu ai lona tua’ā, ma “Lele” ona ‘o le saosaoa tele o le va’a (pei e lele)).
Sa tau lava lona fiafia i lenei va’a folau manaia tele, talu ai, ua mautinoa e ia o le a vave ona maua atu ai lona fili o Matu’uta’ota’o.
O le aso atoa lava sa ia sauniuni ai mea uma e aogā mo lana faigāmalaga umi. Ona ia malaga loa lea mai le tasi motu i le isi, i le sā’iliga lava o le na fasiotia lona tamā. Mulimuli ane, na maua atu o ia i le tasi motu la’itiiti o le Atu Toga.
Sa lu’itau loa o ia e Lata mo sa la taua i ni uatogi. Sa vevela tele lea taua peita’i, na pu’upu’u fo’i; talu ai o Lata, e sili mamao lona malosi ma na ia fasiotia lava lona fili i se tā malosi i lona ulu. Ma, ina ia fa’ailoa atili lona lava malosi i lea taua, na to’ese e Lata lona fatu ma ‘ai. Ona o lenei mea na tupu, sa fa’aigoa ai o ia e tagata Maori, o “Rata-aitu.” O le ate o se tagata ua fasiotia, e lē tagofia e se tasi ona o le talitonuga, e na te fa’atupuina le pala’ai. O lo’o fa’aaogāina pea e tagata Sāmoa i aso nei ia upu: ate’ai, atesū, ma le ‘ai ate; o fa’ailoga uma lava ia o le ‘ai ate, ma o lo’o fa’amaonia pea lea talitonuga.
A’o le’i uma le ola o Matu’uta’ota’o, sa ia fetu’uina le va’a o Lata, ona o le aumaia o Lata ma maua mai ai o ia. Ona o lea fetu’u, na lafoia ai ma malepe le va’a manaia o Lata a’o le’i tu’ua e ia Toga. Peita’i, sa u’una’ia pea o ia i lenei mana’o lē malie o le sa’ili i ni mea fou, o lea na ia toe fausia ai loa se isi va’a, sa ia fa’aigoa ‘o Riwara.’
O lenei la va’a, sa ia sopo’ia ai le Pasefika i le sa’iliga o ni lau’ele’ele fou, ātoa ma ni mea fou e tutupu. E tele ni uiga ma ni amioga o lona loto tele sa feagai ma ia i motu ‘ese’ese na ia asiasi atu i ai.
E fa’apea se tala, sa mafai e ia lava ona liua o ia i so’o se itu’āiga o manulele. Tusa o le tausaga 875 A.D., na ia taunu’u atu ai i Niu Sila, ma talu ai lona fiafia i lea atunu’u, ma nofo mau ai loa lava. Ātonu o ia o le ulua’i Polenisia na fa’a’aināina le Motu i Saute o Niu Sila.
Usu Pua iā Sigano(f)
- Tafa’i
- ‘Ālise
- Ifiifi
Usu Tafa’i (Usuga 1) iā Sinataeolelagi
- Lā
- Matiu(f)
- Sa’asa’a(f)
Usu Tafa’i (Usuga 2) iā Hinepiripiri
- Fafieloa (Wahieroa)
Usu Fafieloa iā Tula
- Lata
Puna'oa o fa'amatalaga: https://samoanmythology.org
Photo Credits to: Dr. Austin Allen
Fa'aupea mai Pago Pago
FAASUAGA LE AFIOGA I LE MA'UPUTASI
MAUGA MANUMA
Fanene Edda Wyberski saofa'i bestowment
UTA'IFEAU MA LE 'AUMAGA I PAGO PAGO
UTA'IFEAU GI TUTUILA IULIO HISATAKE
TA'ALOGA KIRIKITI
PAGO GIRLS